Fermentacija je jedan od najstarijih načina čuvanja povrća, a uz osnovna pravila lako ju je isprobati i kod kuće.
Kako fermentacija funkcionira
Sol izvlači tekućinu iz povrća i stvara okruženje u kojem se razvijaju korisne bakterije mliječne kiseline. Te bakterije konzerviraju povrće i daju mu prepoznatljiv kiseli okus.
Što je potrebno za početak
- Svježe, čvrsto povrće (kupus, krastavci, mrkva)
- Nejodirana sol
- Čista staklenka s poklopcem
- Nešto čime ćete povrće potisnuti pod salamuru (npr. mali tanjur ili kamen za fermentaciju)
Osnovni koraci
- Povrće narežite i posolite (otprilike 2% soli u odnosu na težinu povrća).
- Stavite u staklenku i dobro potisnite da bude prekriveno vlastitom tekućinom ili salamurom.
- Ostavite na sobnoj temperaturi 3-7 dana, provjeravajući svakodnevno.
- Kad postigne željeni kiseli okus, premjestite u hladnjak kako biste usporili fermentaciju.
Čest problem – plijesan na površini
Bijeli sloj kvasca na površini salamure obično je bezopasan i može se skinuti, ali ako primijetite jarko obojenu plijesan, povrće je najbolje baciti.
Koje povrće je najbolje za početak
Kupus i krastavci su najjednostavniji za početnike jer su tolerantni na manje varijacije u postupku. Kad ovladate osnovama, možete isprobati i mrkvu, cvjetaču ili mješavine više vrsta povrća.
Fermentirano povrće izvrsno se slaže uz zimska jela – pogledajte naš zimski gulaš od korjenastog povrća kao primjer jela koje dobro podnosi kiseli prilog.
